PRODAVAO OSVEŽIVAČE, A ONDA NAŠAO NAČIN DA OSVOJI BIRAČE Ovo je čovek zbog koga je večeras Nemačka u šoku
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- Ulrih Zigmund je vodeći kandidat AfD-a u Saksoniji-Anhalt i popularnost je stekao preko TikToka, predstavljajući radikalne poruke u pristupačnijem stilu.
- Prate ga ozbiljne kontroverze zbog izjave o Holokaustu, skandiranja nalik na 'Zig hajl' i veza sa ekstremnom desnicom.
Ulrih Zigmund, vodeći kandidat Alternative za Nemačku (AfD) na izborima u Saksoniji-Anhalt, za relativno kratko vreme prešao je put od malo poznatog pokrajinskog poslanika do jednog od najprepoznatljivijih političara nemačke krajnje desnice.
Tridesetpetogodišnji Zigmund, koji se pre ozbiljnijeg ulaska u politiku bavio i prodajom osveživača vazduha, veliki deo političke popularnosti izgradio je na društvenim mrežama. Tokom pandemije koronavirusa privukao je ogromnu pažnju snimcima na TikToku u kojima je kritikovao obavezno nošenje maski, vakcinaciju i druge mere vlasti, nazivajući ih "glupostima".
Njegov pristup razlikuje se od agresivnijeg nastupa po kojem su poznati pojedini političari AfD-a. Zigmund se gotovo neprestano smeši, razgovara sa biračima, rukuje se sa njima i koristi društvene mreže na način karakterističniji za influensere nego za tradicionalne nemačke političare.
Upravo je taj stil postao jedno od njegovih najjačih političkih oružja. Milioni pregleda na društvenim mrežama omogućili su mu da radikalne poruke AfD-a predstavi u znatno pristupačnijem pakovanju.
Od TikToka do borbe za mesto premijera
Zigmund je tokom kampanje nastojao da ostavi utisak političara koji razume probleme običnih birača. Na skupovima ga prate influenseri, pristalice nose majice sa njegovim imenom, a okupljeni često skandiraju "Uli, Uli, Uli".
Takva strategija pomogla mu je da postane jedno od najprepoznatljivijih lica AfD-a u istočnoj Nemačkoj. Ugledni nemački nedeljnik Der Špigel otišao je toliko daleko da ga je opisao kao "najopasnijeg čoveka u Nemačkoj".
Iza znatno opuštenijeg javnog nastupa, međutim, nalaze se stavovi i političko okruženje zbog kojih je Zigmund već godinama predmet ozbiljnih kontroverzi.
Holokaust, "Zig hajl" i optužbe za ekstremizam
Posebnu pažnju izazvala je Zigmundova izjava u intervjuu za Politiko, kada je upitan da li Holokaust smatra najgorim zločinom protiv čovečnosti. Odgovorio je da se "ne usuđuje da sudi" o tome, uz obrazloženje da ne može da sagleda celokupnu istoriju čovečanstva.
Kontroverze su izbile i kada su njegove pristalice skandirale njegovo prezime na način koji je podsećao na nacistički pozdrav "Zig hajl". Zigmund je odbio da se od njih distancira.
Njegova stranka u Saksoniji-Anhalt nalazi se pod posebnom pažnjom nemačkih bezbednosnih službi. Pokrajinska Kancelarija za zaštitu ustava klasifikovala je tamošnji AfD kao potvrđeno desničarsko-ekstremističku organizaciju, navodeći, između ostalog, stavove o pripadnosti nemačkoj naciji koji su u suprotnosti sa ustavnim poretkom.
AfD odbacuje optužbe za ekstremizam i tvrdi da se državne institucije koriste kao političko oružje protiv stranke.
Sastanak o "remigraciji" i veze sa ekstremnom desnicom
Zigmund je bio i jedan od učesnika kontroverznog sastanka održanog u Potsdamu 2023. godine, na kojem su se okupili pojedini političari AfD-a, desničarski aktivisti i donatori.
Na tom sastanku austrijski ekstremno desni aktivista Martin Zelner predstavio je koncept "remigracije". Plan je izazvao ogromnu političku buru u Nemačkoj jer je obuhvatao mogućnost odlaska velikog broja ljudi migrantskog porekla, uključujući i određene nemačke državljane.
Zigmund je odbacio tvrdnje da podržava protivzakonito proterivanje nemačkih građana.
Dodatne kontroverze izazvalo je njegovo političko okruženje. Nemački mediji i istraživački centar Korektiv utvrdili su da su pojedinci povezani sa poslaničkom grupom AfD-a u Saksoniji-Anhalt ranije bili aktivni u ekstremno desnim organizacijama.
Među njima su i osobe povezivane sa organizacijom Hajmattroje Dojče Jugend (HDJ), koju su nemačke vlasti zabranile 2009. godine zbog njene neonacističke ideologije i sličnosti sa omladinskim organizacijama iz vremena nacionalsocijalizma.
Deportacije, LGBT zastave i Rusija
AfD je u kampanji najavio značajno zaoštravanje migracione politike ukoliko preuzme vlast u Saksoniji-Anhalt. Stranka tvrdi da bi od "prvog dana" počela intenzivnije deportacije ljudi koji nemaju pravo da ostanu u Nemačkoj.
Prema njihovom predlogu, osobe čiji su zahtevi za azil odbijeni mogle bi da budu pritvorene do deportacije, umesto da na slobodi čekaju izvršenje odluke. U Saksoniji-Anhalt trenutno se nalazi oko 5.000 ljudi koji imaju obavezu da napuste Nemačku.
Stranka želi i uklanjanje LGBT zastava iz škola i snažnije isticanje nemačkih nacionalnih simbola.
Zigmund se istovremeno zalaže za ukidanje sankcija Rusiji. Čak i kao premijer Saksonije-Anhalt, međutim, ne bi mogao samostalno da sprovede takvu odluku, jer je spoljna politika u nadležnosti savezne vlade.
Zašto je Zigmundov uspon toliko značajan
Mnoge od najambicioznijih politika AfD-a nije moguće sprovesti samo sa nivoa jedne savezne pokrajine. Ipak, preuzimanje vlasti u Saksoniji-Anhalt za stranku bi predstavljalo istorijski proboj i potencijalnu odskočnu dasku ka vlasti na saveznom nivou.
Ako bi AfD obezbedio većinu i Zigmund postao premijer, bio bi prvi političar iz stranke koju nemačke bezbednosne vlasti na pokrajinskom nivou klasifikuju kao desničarsko-ekstremističku koji bi predvodio jednu nemačku saveznu pokrajinu.
Upravo zbog toga izbori u Saksoniji-Anhalt imaju značaj koji daleko prevazilazi granice pokrajine. Zigmundov politički uspon pokazuje i novu strategiju nemačke krajnje desnice: radikalne političke stavove više ne predstavljaju nužno ljutiti političari sa tradicionalnih skupova, već mladi i medijski vešti kandidati koji koriste TikTok, influensere i neposrednu komunikaciju kako bi doprli do znatno šireg kruga birača.
(Kurir.rs/Corrective.org)